U posljednjih nekoliko godina, mnogo se govori i piše o porastu broja kratkovidnih ljudi. Naučnici ga opisuju kao "epidemija kratkovidnosti", što je posebno izraženo u SAD-u i zemljama istočne Azije. U SAD-u, čak polovina mladih ljudi ima minus dioptrije, a u Kini, Japanu ili Koreji, a više od 80%. I kod nas je sve više ljudi koji za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće.
Kod onih ljudi kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano dobi (nakon 40 godina počinje da slabi akomodacija oka i tokom vremena nam trebaju za naočale za čitanje), više od 95% osoba su kratkovidne (miopija), ali samo 5% od njih ima plus dioptriju i vid zamagljen na blizinu, ali i na udaljenost (hiperopija).
Šta je kratkovidnost?
Kratkovidne osobe mogu dobro da vide izbliza, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetara. U slučaju miopije (kratkovidnosti) vid na udaljenost je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrija) tako da leća oka fokusira svjetlost ispred makule (žute pjege), a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida u pozadini oka. Najčešći rast oko prati rast tijela i završetka puberteta dioptrija se stabilizira.
Zašto se javlja kratkovidnost?
Vekovima su ljudi kao šta je astronom Kepler, smatrali da puno rada na blizinu (čitanje, pisanje), uzrokuje "kvarenje vida". Naučnici su posljednjih nekoliko desetljeća kao glavni uzrok dioptrije smatra genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidost nasljeđuje, ali kako objasniti njen uspon u drugoj polovini 20. stoljeća?
Naučnici su uočili da statistike pokazuju da je gotovo tri puta češća kratkovidnost kod ljudi koji žive u gradovima nego na selu i prozvali to fenomenom "Života u kutiji". Nedavno objavljeni rezultati istraživanja holandskog tima naučnika potvrdili su hipotezu poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je istezanje očne jabučice i pojava miopije u direktnom kontaktu sa većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su blizu nas. Ali razlog nije samo jedan.
Od 2008. godine, naučnici sa Univerziteta u Sidneju proučavali su dvije grupe djece kojima je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna grupa je živjela u Singapuru, a druga (također Singapura porijekla) je živjela u Australiji. Rezultati su bili iznenađujući - samo 3,3% proučavane sedmogodišnje djece iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi sa 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života - djeca u Australiji nisu imala manje školskih zadataka i obaveza u kojima su radili na blizinu od vršnjaka u Singapuru, ali su zato proveli mnogo više vremena na otvorenom (13 sati tjedno u odnosu na 3 sata tjedno).
Međutim, kasnija istraživanja su pokazala da su razlozi ne samo u boravku vani, izvan "kutije". Manje šanse za razvoj minus dioptrije je povezano sa dopaminom, neurotransmiterom poznatim kao "hormon sreće". Uredan ciklus dopamina, što utiče na normalan rast oka, povezan je sa dovoljnom količinom prirodne svjetlosti. Naravno, to ne znači da oko ne treba zaštitu od UV zračenja, a još manje da trebamo izlagati oči gledanju u sunce.
Ali djeca bi svakako trebala provoditi vrijeme vani, barem jednako onoliko vremena koliko provode gledanjem na blizinu (crtanje, čitanje, igranje sa igračkama, gledajući u ekran mobilnog telefona, tablet računalo ili TV). To je potvrđeno i u prošle godine objevljenoj studiji (Caroline Klaver i kolege) koja je utvrdila niže nivoe seruma vitamina D kod djece u direktnoj vezi sa razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod uticajem sunčevih zraka pa se tako vitamin D često naziva sunčevim vitaminom.
Kako se osloboditi dioptrije?
Svi koji nose naočale ili leće znaju sa kakvim se problemima suočavaju svaki dan. Jedini način da ih se riješi, a sa njima i sve srodne probleme kojih smo više ili manje svjesni je lasersko skidanje dioptrije. Njime se skidaju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 hiljada očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije.
dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost
No comments:
Post a Comment