Vaše oči trebaju zaštitu i zimi

 

Kada niske temperature i snijeg zakucaju na vrata moramo učiniti što više da bi zaštitili organizam od prestojeće sezone gripe i prehlade. Iznenadit ćete se da i vaše oči trebaju zaštitu!

Faktori koji utječu na vaše oči

Suh zrak

Niske temperature uzrokuju nižu vlažnost zraka tokom hladnijih zimskih dana, jer hladan zrak ne može da zadržava velike količine vodene pare kao topli zrak. Uz to hladan vjetar dodatno dovodi do isušenja kože i očiju, dva organa koji su većim procentom građeni od vode. Površina oka i suzni film koji je gotovo u potpunosti voda ubrzano isparavaju i gube količinu vode u svom sadržaju. Oči postaju suhe što se može primijetiti kao iritacija, osjećaj stranog tijela u oku ili teški kapci.    
 

UV zračenje

Na ljetovanje ne idemo bez sunčanih naočala jer smo svjesni opasnosti koje nosi direktno UV zračenje.  UV zračenje reflektira se o snijeg i bijelu podlogu te može i tim putem uzrokovati opekotine na koži, ali i predstavlja opasnost za oko.  

 

Grijanje

Grijanje zraka koji zimi ima nižu vlažnost dodatno će isušiti zrak. Topao i suh zrak dovest će do još većih problema i isušivanja oka i kože. Zrak u zatvorenom prostoru je još više problematičan jer sadži više bakterija, ćelija kože nego onaj vani, te je rizik od iritacije oka još veći.

Zaštite oči jednostavnim navikama

Da biste zadržali dobar vid i ugodu tokom cijele sezone skijanja možete učiniti sljedeće:
 
Vlaženje oka umjetnim suzama. Možete ih dobiti u slobodnoj prodaji u svakoj apoteci. Kapaju
se više puta na dan, o pravom izboru za svaku individuu porazgovarajte sa  svojim oftalmologom.

Kućne biljke ili ovlaživač zraka mogu u velikome pomoći kod povećanja vlažnosti u zatvorenim prostorijama.
 
Nosite sunčane naočale zimi i zaštitite se od UV zračenja.
 
Pokušajte smanjiti broj sati nošenja kontaktnih leća, ukoliko ih nosite, jer one dodatno isušuju oko. Ili razmislite o laserskom uklanjanju dioptrije da bi nesmetano mogli uživati u zimskim danima.

Uz sve to mislite i na svoju kožu kojoj u zimskim danima također treba posebna zaštita. Ne dopustite da zbog osjećaja nelagode u očima propustite sve zimske radosti!

 
dr. Ajla Pidro

Zahvat i oporavak nakon Laserskog skidanja dioptrije

Osim za skidanje dioptrije, laserska tehnologija koristi se i za liječenje dijela ožiljaka i distrofija rožnice. Najčešće se za takve bolesti koristi metoda PTK (fototerapeutska keratektomija) koja remodelira samu površinu rožnice (prednjeg prozirnog dijela oka) u svrhu uklanjanja dijela zamućenja te smanjenja nepravilnosti koje kvare vid. Nakon zahvata često se koriste i lijekovi tipa mitomicin koji dodatno pospješuju bistrenje rožnice te kontroliraju cijeljenje kako bi se zadržao željeni rezultat. Postoje i razne vrste navođenih tretmana koji se vode reljefom rožnice ili optikom cijelog oka i najčešće se koriste kod osoba koje su imale neke vrste operacija na oku prije 10-ak i više godina u svrhu dodatnog unapređenja rezultata dobivenih tadašnjom tehnologijom. Također, danas je kod osoba s keratokonusom moguće ispravljanje dijela nepravilnosti uz pomoć lasera nakon čega se obično radi crosslinking u svrhu stabiliziranja rezultata i sprečavanja daljnjeg napredovanja bolesti. Ono što je danas češće kod osoba s keratokonusom jest izvođenje crosslinkinga u svrhu zaustavljanja napredovanja bolesti, a nekoliko mjeseci po stabilizaciji nalaza ugradnja fakičnih Implantable Collamer Lens (ICL) leća u svrhu potpunog uklanjanja ili smanjivanja ovisnosti takvih osoba o naočalama i kontaktnim lećama.

Blefaroplastika

Najčešći hirurški zahvat na kapcima koji im vraća svježinu i mladenački izgled naziva se blefaroplastikom.  

Estetska blefaroplastika izvodi se u slučaju viška kože na kapcima (dermatochalasis) koja je najčešće zbog starenja izgubila svoj elasticitet pa visi preko ruba kapka, a može biti udružena i s prolapsom masnog tkiva iz orbite koje uzrokuje stvaranje masnih jastučića i podočnjaka. Funkcionalna blefaroplastika izvodi se u slučajevima kada osim viška kože oslabljeni mogu biti i mišići te dolazi do spuštanja kapka s nemogućnošću podizanja kapka (ptoza). Operativnim zahvatom pod lokalnom anestezijom odstranjuje se višak kože, masnog tkiva i rastegnutih mišićnih niti s kapka.

Rez se radi u prirodnim naborima kapka ili ispod trepavica i zatvori se šavovima koji se vade za sedam dana, s brzim oporavkom i gotovo nevidljivim ožiljkom.

Zahvat i oporavak

Plastični operativni zahvati obavljaju se ambulantno u lokalnoj anesteziji. Ovisno o tipu, zahvat može trajati od nekoliko minuta (uklanjanje bradavica ili ječmenaca) pa do pola sata kod operacije podizanja vjeđa. Nakon operacije pacijent odmah ide kući.

Kako izgleda postoperativna njega?

Nakon operativnog zahvata pacijent će nositi zavoj preko operiranog dijela kapka koji najčešće ne ometa vid. Često je potrebno stavljati hladne obloge i antobiotske masti, prema preporuci ljekara. Kod nekih mogu se javiti prolazni podlijevi koji se povlače tokom desetak dana.

Kako su česte kontrole nakon zahvata?

Prva kontrola je sljedećeg dana nakon zahvata, a kasnije kontrole ovise o vrsti zahvata. Obično su u razmacima od jedne do dvije sedmice nakon operacije. Nakon nekih zahvata bit će potrebno vađanje šavova koje se obavlja ambulantno i potpuno je bezbolno. Za postizanje potpunog rezultata operacije ponekad je potrebno i nekoliko sedmica rehabilitacije.

Znanstvenici konačno utvrdili uzroke kratkovidnosti

U posljednjih nekoliko godina, mnogo se govori i piše o porastu broja kratkovidnih ljudi. Naučnici ga opisuju kao "epidemija kratkovidnosti", što je posebno izraženo u SAD-u i zemljama istočne Azije. U SAD-u, čak polovina mladih ljudi ima minus dioptrije, a u Kini, Japanu ili Koreji, a više od 80%. I kod nas je sve više ljudi koji za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće.

Kod onih ljudi kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano dobi (nakon 40 godina počinje da slabi akomodacija oka i tokom vremena nam trebaju za naočale za čitanje), više od 95% osoba su kratkovidne (miopija), ali samo 5% od njih ima plus dioptriju i vid zamagljen na blizinu, ali i na udaljenost (hiperopija).

Šta je kratkovidnost?

Kratkovidne osobe mogu dobro da vide izbliza, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetara. U slučaju miopije (kratkovidnosti) vid na udaljenost je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrija) tako da leća oka fokusira svjetlost ispred makule (žute pjege), a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida u pozadini oka. Najčešći rast oko prati rast tijela i završetka puberteta dioptrija se stabilizira.

Zašto se javlja kratkovidnost?

Vekovima su ljudi kao šta je astronom Kepler, smatrali da puno rada na blizinu (čitanje, pisanje), uzrokuje "kvarenje vida". Naučnici su posljednjih nekoliko desetljeća kao glavni uzrok dioptrije smatra genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidost nasljeđuje, ali kako objasniti njen uspon u drugoj polovini 20. stoljeća?

Naučnici su uočili da statistike pokazuju da je gotovo tri puta češća kratkovidnost kod ljudi koji žive u gradovima nego na selu i prozvali to fenomenom "Života u kutiji". Nedavno objavljeni rezultati istraživanja holandskog tima naučnika potvrdili su hipotezu poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je istezanje očne jabučice i pojava miopije u direktnom kontaktu sa većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su blizu nas. Ali razlog nije samo jedan.

Od 2008. godine, naučnici sa Univerziteta u Sidneju proučavali su dvije grupe djece kojima je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna grupa je živjela u Singapuru, a druga (također Singapura porijekla) je živjela u Australiji. Rezultati su bili iznenađujući - samo 3,3% proučavane sedmogodišnje djece iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi sa 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života - djeca u Australiji nisu imala manje školskih zadataka i obaveza u kojima su radili na blizinu od vršnjaka u Singapuru, ali su zato proveli mnogo više vremena na otvorenom  (13 sati tjedno u odnosu na 3 sata tjedno).

Međutim, kasnija istraživanja su pokazala da su razlozi ne samo u boravku vani, izvan "kutije". Manje šanse za razvoj minus dioptrije je povezano sa dopaminom, neurotransmiterom poznatim kao "hormon sreće". Uredan ciklus dopamina, što utiče na normalan rast oka, povezan je sa dovoljnom količinom prirodne svjetlosti. Naravno, to ne znači da oko ne treba zaštitu od UV zračenja, a još manje da trebamo izlagati oči gledanju u sunce.

Ali djeca bi svakako trebala provoditi vrijeme vani, barem jednako onoliko vremena koliko provode gledanjem na blizinu (crtanje, čitanje, igranje sa igračkama, gledajući u ekran mobilnog telefona, tablet računalo ili TV). To je potvrđeno i u prošle godine objevljenoj studiji (Caroline Klaver i kolege) koja je utvrdila niže nivoe seruma vitamina D kod djece u direktnoj vezi sa razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod uticajem sunčevih zraka pa se tako vitamin D često naziva sunčevim vitaminom.

Kako se osloboditi dioptrije?

Svi koji nose naočale ili leće znaju sa kakvim se problemima suočavaju svaki dan. Jedini način da ih se riješi, a sa njima i sve srodne probleme kojih smo više ili manje svjesni je lasersko skidanje dioptrije. Njime se skidaju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma.  Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 hiljada očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije.

dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost

Rad naših stručnjaka objavljen u prestižnom svjetskom oftalmološkom časopisu

Tim refraktivnih hirurga Klinike Svjetlost (dr. sc. Maja Bohač, dr. Alma Biščević, dr. Mateja Končarević, dr. Marija Antičić i prof. Nikica Gabrić) nakon višegodišnjeg istraživanja objavio je rad u najprestižnijem svjetskom časopisu za refraktivnu hirurgiju - “Journal of Refractive Surgery”. Studija pod nazivom “A Critical Evaluation of Refractive Outcomes Following LASIK for Moderate to High Astigmatism Using Two Excimer Laser Platforms” nastala je u saradnji s prof. Sudi Patelom, jednim od pionira u istraživačkom polju refraktivne hirurgije s kojim Klinika Svjetlost već niz godina sarađuje kroz istraživanja i edukacije na području laserskog skidanja dioptrije.

Istraživački tim analizirao je uspješnost laserske korekcije visokog astigmatizma između dva vodeća lasera, WaveLight Allegretto i Schwind Amaris, te utjecaj na dobivene rezultate od strane primjenjene tehnologije (laserskih softvera) i karakteristike samog oka (cijeljenje).

Prestižni stručni časopis “Journal of Refractive Surgery” izlazi već 32 godine i službeni je časopis najvećeg svjetskog udruženja refraktivnih hirurga (International Society of Refractive Surgery-ISRS). Objavljuje originalna naučna istraživanja, recenzije i evalucije refraktivnih procedura i operacija na leći i primarna je svjetska referenca u refraktivnoj hirurgiji. 

Zjenice ne reagiraju samo na svjetlo nego razotkrivaju naše emocije (pupilometrija)

Svatko zna da će zjenica oka promijeniti svoju veličinu ovisno o količini svjetla kojoj je oko izloženo. Međutim, ako smo u strahu, zjenice će se također proširiti uz širenje i vjeđnih rasporaka. Od tuda i dolazi izreka da su “u strahu velike oči”. Što nam širina zjenica može reći o ljudima s kojima komuniciramo? Možemo li i kako o prepoznati one koji su u strahu, pred koje stavljamo teške zadatke ili koji su zaljubljeni (u nas)?

Počnimo od svjetlosti…

S više svjetla, zjenica se sužava i postaje manja. Kada smo u mraku, manja količina svjetla je stimulus za širenje zjenica, kako bi više svjetla dospjelo do stražnjeg dijela oka. Reakcija na svjetlo je nesvjesna i kontrolirana je autonomnim živčanim sustavom koji automatski prilagođava promjer šarenice odgovarajućoj količini svjetla koja ulazi u oko kako bi slika koju vidimo bila što bolja – baš kao i otvor fotografskog aparata.

U šarenici se nalaze dva mišića:

• Cirkularni mišić (sfinkter) ima raspoređena vlakna u obliku prstena koji suzuje zjenicu do veličine 2 mm.
• Radijalni mišić (dilatator) ima raspoređena vlakna poput žbica na kotaču i može proširiti zjenicu do 8 mm.

Zjenica otkriva i emocionalno stanje

Ali, autonomni živčani sustav ne kontrolira samo reakcije zjenica na svjetlost, također nam otkriva emocionalne i mentalne odgovore. Kada smo u stresu, simpatički ogranci pokrenuti “borba ili bijeg” stimulusom dovode do širenja zjenice. S druge strane parasimpatički ogranici pokrenuti “odmor i probava” stimulusom dovode do sužavanja zjenica.  U svakom trenutku naše zjenice balansiraju između svjetlosnih i emocionalnih reakcija.

Evo nekih primjera emocionalnih odgovora:

• Zjenica će se proširiti ako ispitanika izložimo teškim zadacima.
• Psiholog Sveučilišta u Princetonu Daniel Kahneman u svojoj studiji navodi da će se ispitaniku zjenice proširiti ako ga upitamo koliko je 8 x 21, ali da će postati još šire ako ga zamolimo da pomnoži brojeve 8 i 47. Koji god da je problem, zjenice će ostati široke sve dok ne dođemo do rješenja ili dok ne odustanemo.
• Široka zjenica može razotkriti želju ispitanika prije nego li ju isti sam izrekne. Wolfgang Einhauser-Treyer, neuropsihijatar na Philipps Sveučilištu Marburg zamolio je ljude da pritisnu gumb u bilo kom trenutku u rasponu od 10 sekundi. Širenje zjenica započinjene oko 1 sekundu prije nego li su pritisnuli gumb, a nastavlja sa širenjem 1-2 sekunde nakon pritiska.

Što nam govori znanost o veličini zjenica

Znanost o veličini zjenica se naziva pupilometrijom i koristi se u istraživanju različitih psiholoških fenomena uključujući: pospanost, introverziju, sekusalno interesovanje, rasne preference, shizofreniju, moralne sudove, autizam i depresiju.

Široka zjenica, uvjetovana nagonima za produljenjem vrste, u životinja omogućuje mužjaku da kroz širi zjenični otvor može u vidnom polju ispred sebe primijetiti što više ženki. Ova reakcija se zadržala i kod ljudi: kada smo na romantičnoj večeri ili u blizini osobe koja nam se sviđa zjenice se prošire. Široka zjenica daje “zaljubljenim očima” poseban sjaj i tada oči uistinu postaju ogledalom nečije duše i emocija.

Dakle, sljedeći put kada pogledate u nečije oči imajte na umu da možete vidjeti mnogo više od boje. Pogledom u zjenice možemo nekada biti na tragu onoga što se događa u nečijoj glavi.

dr. Mirko Ratković, spec. oftalmolog

Lasersko skidanje dioptrije - nikad lakše i sigurnije do savršenog vida

Lasersko skidanje dioptrije nikad nije bilo brže i bezbolnije, a razvojem tehnologije ono je danas još kvalitetniji i sigurniji zahvat kojemu mogu pristupiti sve punoljetne osobe sa zdravom rožnicom i stabilnom dioptrijom u rasponu od -10 do +6 i ±6 cilindara.

Vrijednost, kao i uspješnost ovog zahvata dokazuje i činjenica kako se radi o najizvođenijem i najtraženijem operativnom zahvatu u svijetu. U posljednjih 30-ak godina dioptrije se laserski riješilo više od 50 milijuna ljudi.

Stalno u koraku s najmodernijom tehnologijom

U protekla dva desetljeća, koliko je tehologija laserskog skidanja dioptrije prisutna ovom dijelu Europe, Očna Klinika Svjetlost je lider u tehnološkoj opremljenosti i iskustvu. Od prvog laserskog skidanja dioptrije na našim prostorima koji je 1998. izveo prof. Nikica Gabrić pa do danas, pojavilo se nekoliko generacija lasera uz koje je došlo i do evolucije operativnih metoda.

Femtosecond laseri predstavili su novi iskorak u sigurnosti operacija zamjenivši uporabu elektroničkog mikronoža za kreiranje rožničnog preklopca u prvoj fazi zahvata. Od 5 vrsta ovakvih lasera, Klinika Svjetlost ima iskustvo u operiranju na čak četiri.

Danas se u oftalmološkim klinikama u Zagrebu i Splitu koristi isključivo najnoviji IntraLase laser od 150 kHz, koji je ujedno i najčešće upotrebljavani femtosecond laser na svijetu. Zbog preciznosti laserskog reza, preklopci na rožnici pravilnijeg su oblika i predvidljivije debljine u odnosu na one rađene elektroničkim mikronožem.

Prednost femtosecond metode posebno dolazi do izražaja kod visokih dioptrija, astigmatizma i tanjih rožnica. Eliminirane su kirurške komplikacije, smanjena je mogućnost pojave „suhog oka“ i omogućeno je bolje cijeljenje.

Dioptrija se uklanja excimer laserom

U drugoj fazi zahvata, bez obzira na način kreiranja preklopca, dioptrija se uklanja excimer laserom. Od nedavno i Klinika Svjetlost u Splitu opremljena je modelom Schwind Amaris 750s koji se smatra najnaprednijim na tržištu što su potvrdila i višegodišnja iskustva Klinike Svjetlost u Zagrebu.

Osim što ima najveću brzinu rada koja je bitna za preciznost korekcije, ima i najmanju zraku koja je važna radi kvalitete i glatkoće oblikovanja površine rožnice. Uz to, posebnost ovog modela lasera je i njegov 6D sustav za praćenje pomaka oka tijekom operacije koji navodi laser u milisekundama i omogućuje programirani rezultat.

Femtosecond metoda uz korištenje IntraLase lasera za kreiranje preklopca i Schwind Amaris lasera za remodeliranje rožnice danas se smatra najboljom kombinacijom u laserskom skidanju dioptrije. 

Dakako, uz tehnološku izvrsnost, nezaobilazno je i iskustvo operatera. U Očnoj Klinici Svjetlost ih je čak 10, a proteklih 20 godina laserski su skinuli dioptriju s više od 60 tisuća očiju što je rezultat kojim se mogu pohvaliti samo malobrojne europske očne klinike.

dr. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost